Zemljopisni položaj i karakteristike

Dugi otok je smješten u srednjem Jadranu, u vanjskom nizu otoka zadarskog arhipelaga. Na sjeverozapadu ga prolaz Maknare dijeli od molatske skupine otoka, na jugoistoku ga prolaz Vela Proversa dijeli od skupine kornatskih otoka, a od otoka Iža odijeljen je Iškim kanalom. Najbliži grad mu je Zadar.

To je najveći otok u skupini sjeverodalmatinskih otoka i jedan od većih na Jadranu. Dug je 52 km, širok 4,5 km kod Sali, a u središnjem dijelu svega 1,25 km. Između niza vapnenačkih bila u kojima je najveći vrh Vela straža (338m) prostiru se plodna kraška polja. Jugozapadna je obala otoka strma sa očaravajućim liticama, a ostali dio obale otoka blago se spušta u more s nizom uvala i uvalica. Na obradivim površinama Dugog Otoka su maslinici, vinogradi i povrtnjaci, a ostali dio otoka obrastao je šumom i sredozemnom makijom.

Klima Dugog Otoka je mediteranska sa dugim toplim ljetima i blagim zimama sa prosječnom temperaturom u siječnju od 6,4°C i 24,1°C u kolovozu. Broj sunčanih sati kreće se oko 2700 godišnje, a prosječan broj kišnih dana iznosi svega 90.

Malo povijesti

Dugi Otok spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet sredinom 10. st. pod imenom Pizuh. U 11. st. otok se naziva Insula Tilagus, a u 13. st. Veliki otok. Prvi put pod imenom Dugi Otok spominje se 1460. godine. Najstariji su arheološki nalazi iz mlađeg kamenog doba, a na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrda. Veoma rano su ga naselili Hrvati i od tog doba datiraju starokršćanske crkvice na otoku.

Kao potvrda životopisnoj povijesti otoka su stare šterne i mnogobrojni ostaci, počevši od paleolita pa do rimskog doba, od srednjovjekovne arhitekture do vrijednih primjera sakralne umjetnosti koji se mogu vidjeti posvuda na otoku...

Danas...

Danas na otoku živi oko 1800 stanovnika u 11 mjesta smještenih sa sjeveroistočne strane prema Zadru. Sva mjesta povezana su asfaltiranom cestom, s koje se protežu izuzetni vidici na obje strane otoka. Pored tradicionalnih zanimanja ribarstva i poljodjelstva u novije vrijeme sve se više ljudi bavi turizmom. U svim mjestima je trgovina, u više mjesta pošta, a gotovo sve kuće imaju telefon. U Salima, Žmanu i Božavi je ambulanta sa stalnim liječnikom. Otok ima dobru prometnu povezanost s kopnom trajektima i brzim hidrokrilcima.

U ovom kratkom opisu svakako treba istaknuti prirodne posebnosti otoka:od izuzento strme do blage obale, te cijelog niza otočića koji okružuju Dugi Otok. Ovaj otok je raj za svakoga koji na njega dođe. Bogatstvo maslinika, netaknuta priroda, mnoštvo pustih uvalica i prelijepih uvala od kojih je najpoznatija Telašćica - park prirode, do mnoštva kornatskih otoka koji se naslanjaju na Dugi Otok uz kristalno čisto more, dovoljna su garancija da će Vaš odmor na ovom otoku biti nešto nezaboravno. Uz ljubazne otočane koji će Vam ponuditi ribu tek ulovljenu, vlastitim maslinovim uljem začinjenu a crnim domaćim vinom zalivenu, ili smokvu onog časa ubranu, Vaš doživljaj biti će potpun. U prilog ovoj tvrdnji su i prekrasni mediteranski krajolici, te mnogobrojne mogućnosti za otkrivanje novih tradicija i običaja.

ŽMAN

Žman je naselje smješteno u i iznad male uvale Žmančica. Pod nazivom Mežano prvi se put spominje u 13. st. Ima nalaza iz prethistorijskog i rimskog doba (kamena sjekira, grobovi s natpisima i dr.) Iz istog razdoblja datira i župna crkva Sv. Ivana. Žman je mjesto vrijednih i umješnih poljodjelaca. Ima vrlo plodna polja (Velo i Malo jezero) bogato vodom. Razvijeno je i vinogradarstvo, povrtlarstvo i druge kulture. U mjestu postoji opća ambulanta i pošta, prodavaonica, i nekoliko restorana. Ispred mjesta smjestila su se dva slikovita otočića, Krknata i Vaka. To je mjesto mira i tišine, još neotkriveno od turista, ali idealano za sve one koji žele provesti odmor usko vezan sa prirodom, morem i njegovim ritmom.

.